Kauch psihološki centar

Dobrobit djece: Pregled sustava praćenja provedbe mjera zaštite djece za Republiku Hrvatsku.

Tijekom 2017. godine bili smo izabrani na javnom natječaju te smo proveli istraživanje za Child Protection Hub for South East Europe, u daljnjem tekstu ChildHub. Ova velika međunarodna mreža djeluje na širem području jugoistočne Europe (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Kosovo, Moldavija, Rumunjska i Srbija) kao mreža za uzajamnu potporu stručnjaka, koja omogućuje pristup najrazličitijim stručnim sadržajima o djeci, dječjim pravima, istraživanjima, webinarima, literaturi, studijama slučajeva i drugim vrijednim izvorima o djeci. Udruga Hrabri telefon koordinira aktivnosti ChildHub-a za područje Republike Hrvatske.

Cilj spomenutog istraživanja bio je utvrditi kako Vlada Republike Hrvatske osigurava sustavno praćenje provedbe mjera zaštite djece na različitim razinama upravljanja u zemlji i koje su potencijalne obećavajuće prakse u tom pogledu. Uz Hrvatsku, istraživanje se provodilo i u osam drugih zemalja.

U istraživanju je korištena analiza sadržaja (postojeće međunarodne i nacionalne politike, relevantna izvješća) te polustrukturiran intervju sa stručnjakinjama i stručnjacima iz ministarstava, agencija i institucija, nevladinih organizacija uključenih u zaštitu prava djece te medija.

Nalazi upućuju da Republika Hrvatska ima dobar politički okvir koji se odnosi na zaštitu djece te da postoji nekoliko uspostavljenih mehanizama za praćenje i procjenu učinka provedenih mjera kako bi se radilo u najboljem interesu djeteta. Ove politike odražavaju načela „ne nanosi štetu“ i „radi u najboljem interesu djeteta“. Međutim, postoji prostor za poboljšanje za sustavniji i sveobuhvatniji pristup.

 

Primjerice, nedostaju učinkoviti i sveobuhvatniji mehanizmi praćenja, ocjenjivanja i odgovornosti. Uz to, UN je u svom 3. i 4. periodičkom izvješću istaknuo potrebu za poboljšanjem kvalitete i prikupljanja podataka, kao i praćenja i ocjene mjera roditeljske skrbi i institucionalne skrbi i udomitelja.

Sudionici i sudionice istraživanja prepoznaju da idealan sustav ne postoji. Međutim, naglasili su da bi se sustav praćenja trebao oslanjati na kvalitetnije, pouzdanije i razvrstanije podatke, s jasnim mjernim postupcima, kao što su: situacija, provedba, izvedba i utjecaj. Uz to, izjavili su da trebaju postojati bolje definirane uloge i odgovornosti, primjereni ljudski i materijalni resursi, integrirano sudjelovanje djece i roditelja/skrbnika, integrirana participacija ranjivih skupina te da praćenje kao i pružanje usluga treba biti multidisciplinarno. Također su preporučili potrebu uključivanja neovisne procjene učinka politika i mjera s jasnim preporukama za daljnje poboljšanje.

Izvještaj možete preuzeti ovdje.