Blog
MENTAL SPRING CLEANING
Proljeće je standardni period godine u kojem pojedinci tradicionalno prionu čišćenju – uhvatimo se čišćenja ormara i odvajamo odjeću koju više ne nosimo, ili pak radimo dubinsko preslagivanje nakrcanih ladica. Međutim, možda smo više fokusirani na čišćenje našeg fizičkog okruženja (jer je puno lakše), pa vas pitamo: što je s našim mentalnim prostorom?
U novije vrijeme sve se više spominje mental spring cleaning koji donosi veliku dobrobit. Što možemo učiniti da, kao iz prašnjavih ladica, počistimo nakupljenu „paučinu“ i neadaptivne misli koje se mogu javiti?
VRIJEME ZA RELAKSACIJU
Jedna od ključnih aktivnosti u kojima brinemo o svom mentalnom zdravlju uključuje pronalazak vremena za sebe i relaksaciju. Iako živimo u užurbanim vremenima, odvojenih 15-30 minuta dnevno za relaksirajuće aktivnosti može stvoriti višestruku dobit. Tehnike relaksacije mogu biti brojne, od joge i mindfulnessa, do tehnika disanja ili šetnje u prirodi promatrajući proljetne promjene u prirodi. Ove aktivnosti omogućuju nam da umirimo stresnu reakciju u našem tijelu i pruža nam racionalniji i smireniji pogled na situacije.
POZITIVAN SAMOGOVOR
Ponekad prema sebi znamo biti strogi, što dovodi do negativnih misli i neugodnih emocija. Pozitivan samogovor i ohrabrujuće izjave pomažu nam da se bolje nosimo s teškim situacijama. Kao spring cleaning aktivnost, možemo kreirati kartice na kojima zapisujemo ohrabrujuće rečenice i sve ono što bismo htjeli čuti kada smo pod stresom, tužni, ljuti, frustrirani itd. Primjeri takvih rečenica mogu biti: „diši, i ovo će proći“, „posjeduješ adekvatne vještine za nošenje s ovakvim situacijama“, „ovo su samo misli, nisu apsolutna istina“ itd.
DNEVNIK MISLI I OSJEĆAJA
U kaotičnom vremenu u kojem živimo, mnoge misli i emocije nas preplavljuju svakodnevno. Naše misli i emocije imaju utjecaj na naše ponašanje, koje često zna biti i impulzivno. Kako bismo bolje upravljali sobom, važno je prepoznati svoja emocionalna i misaona stanja kako bismo identificirali jesu li nam baš sve misli racionalne. Normalno je da nisu, nikome nisu! Kada „uhvatimo“ naše misli i emocije, puno nam je lakše upravljati vlastitim reakcijama.
Pisanje dnevnika pruža nam mogućnost organizacije vlastitih ideja i osjećaja, ali ima i katarzični element kada sve svoje brige navedemo na papir. U tom trenu puno „čišće“ i jasnije vidimo određeni problem, vizualiziramo ga i pomaže nam u sagledavanju istog iz raznih perspektiva.
DNEVNIK ZAHVALNOSTI
Redovita praksa zahvalnosti pomaže nam da ostanemo pozitivniji. Potičemo da barem jednom do dva puta tjedno zapišete 3 stvari na kojima ste zahvalni. To može biti neka osoba, posao, hobiji, kućni ljubimac, lijepo vrijeme itd. Uzmite si barem 10-20 minuta dok pišete dnevnik zahvalnosti kako biste se uistinu mogli usmjeriti na to na čemu ste zahvalni.
I na kraju, ako vam je potrebna podrška u mentalnom proljetnom čišćenju ali i općenito održavanju vaše mentalne higijene, slobodno se obratite na kauch@kauch.hr
Autorica bloga: Ana Petelinšek, mag. psych.
