Za Kauch piše: Ana Petelinšek, prof. psih.

Zasigurno i sami u životu imate iskustvo da ste nešto htjeli započeti ili ste čak i započeli, ali niste dovršili. To se događa svakome, no ono što čini razliku je razumijevanje da možda nismo dovoljno dobro postavili naš cilj, odnosno da je možda bio preambiciozan ili nedovoljno dobro definiran, a ne da smo mi manje sposobni, loši, slabi ili glupi.

Istraživanja pokazuju da postoji direktna veza sa postavljanjem ciljeva i ostvarivanjem uspjeha. Postavljanje kvalitetnih ciljeva povezano je sa samopouzdanjem, motivacijom i osjećajem da postignuća. Studija psihologinje Gail Matthews iz 2015. pokazala je da kada su ljudi zapisali svoje ciljeve, bili su 33 %  uspješniji u postizanju tih ciljeva od onih koji su ciljeve formulirali u svojim glavama.

Razmislite o tome kako postavljate svoj cilj i donosite neku odluku? Mi često kažemo rečenicu „Više ću vježbati“, ali zapravo taj cilj ne definiramo detaljno i ne razlomimo veliki cilj na manje, lakše ostvarive ciljeve. Što zapravo znači više ću vježbati? Koliko puta tjedno? Koje vježbe? Gdje? S  kime? Sve su ovo pitanja koja se trebamo pitati i na koja trebamo znati odgovor prije nego odlučimo baciti se na posao.

Ključ uspjeha često je način na koji si postavimo ciljeve, a ciljevi možemo postaviti prema SMART metodologiji.

• SPECIFIC (specifičan). Da bismo ostvarili svoje odluke, cilj je potrebno razraditi na što detaljniji način tako što ćemo specificirati aktivnosti koje su uključene u taj cilj, vremenske rokove, potrebne materijale i resurse te podciljeve. Ako je nam je cilj da želimo početi više vježbati, trebamo imati definirano koliko puta tjedno, koje tjelesne aktivnosti, na kojoj lokaciji, u koje vrijeme i s kime, kao i koja nam je oprema potrebna. Na primjer, ako nemamo potrebnu opremu, jedan od podciljeva nam može biti nabaviti dobre tenisice za vježbanje.
• MEASURABLE (mjerljiv). Cilj nam nije dobar ako ga ne možemo izmjeriti. Bitno nam je uvesti neke kvantitativne ciljeve na koje možemo staviti kvačice kao što je na primjer „vježbat ću 2x tjedno – utorkom ću ići na kružni trening, a četvrtkom na Zumbu“. Na taj način pratimo svoj vlastiti napredak i održavamo svoju motivaciju.
• ACHIEVABLE (dostižan). Da bismo bili uspješni, cilj treba biti realan i dostižan. Često si postavljamo ciljeve previsoko pa se razočaramo kada ne uspijemo što nas dodatno demotivira. S druge strane, ponekad ciljeve postavimo prenisko što ponovno nije poticajno i ne omogućava nam osobni rast. Stoga, postavljeni cilj trebao bi biti poticajan u smislu da izlazimo iz svoje zone komfora, ali i dalje treba ostati ostvariv. Na primjer, ako tek sada krećemo s vježbanjem, nećemo si postaviti cilj da vježbamo svaki dan budući da fizički nismo spremni na to. Imajući to na umu, krenut ćemo s manjim podciljevima i vježbat ćemo samo 2x tjedno, a potom ćemo podizati ljestvicu ovisno o našim mogućnostima.
• RELEVANT (relevantnost). Ovaj korak odnosni se na to da je cilj naš i da je bitan nama. Ako smo odlučili vježbati, važno je da budemo intrinzično motivirani i da smo svjesni pozitivnih aspekata i utjecaja na naše zdravlje. Na primjer, imamo opciju vježbati samostalno u teretani ili s prijateljicom na grupnim treninzima. Ako nam je vježbanje u teretani draže i ako nas to više motivira, onda nam je ta aktivnost relevantnija za naš cilj. Pitanja koja si možemo postaviti da provjerimo relevantnost cilja mogu biti „Čini li se ovo vrijednim truda?“, „Je li ovo pravo vrijeme za ovu odluku?“ i „Jesam li ja prava osoba za postizanje ovog cilja?“
• TIME BOUND (vremenska ograničenost). Važno je biti svjestan da je za svaki cilj potrebno određeno vrijeme i nažalost ništa ne možemo napraviti preko noći. Svakako se trebamo pitati „Što mogu učiniti za 6 mjeseci, za 6 tjedana i danas?“. Često donosimo odluke bez da vremenski aspekt uzmemo u obzir. Promjene su proces koji je potrebno njegovati, a da bi promjena ponašanja bila uspješna dobar je trik poželjno ponašanje napraviti navikom. Na taj način nije potrebno „stvarati vrijeme“ jer je ono već predviđeno za tu aktivnost.

Jednom kada ciljeve formuliramo SMART metodologijom i bacimo se na posao, i dalje je moguće da nismo motivirani i da nam „danas baš nije dan za vježbanje“. To je sasvim okej i u redu je dozvoliti si „cheat day“. Moguće je da nam se tada javi misao da „mi to ne možemo i da nikada ništa od nas“, ali nemojte biti strogi prema sebi. Razmislite što biste rekli svom prijatelju u tom trenutku i biste li bili strogi prema njemu? Sjetite se zašto ste se odlučili za taj cilj i zašto vam je on relevantan.

I na kraju, greška je sastavni dio ostvarenja ciljeva. Dapače, greške su ključne za naš rast. Postoji niz primjera danas uspješnih kompanija i ljudi gdje su se nizale greške i neuspjesi, no gdje su se te greške koristile kao poluge za učenje, revidiranje ciljeva i postavljanje novih.

Primjerice, Walt Disney, kreator Micky Mouse-a i ostalih likova našeg djetinjstva, bio je otpušten iz jednih novina jer „nije bio dovoljno kreativan“. Kada je pokrenuo svoj prvi posao sa animacijama, bankrotirao je nakon dvije godine. Poznati je primjer i sa kreatorom Apple-a, Steve Jobs-om, koji je 2005. dobio otkaz u vlastitoj kompaniji, za što je kasnije tvrdio da je bila prekretnica koja je dugoročno doprinijela da Apple postane tehnološka kompanija broj 1 u svijetu.

Zato, postavljajte svoje ciljeve SMART, budite prijateljski usmjereni prema sebi ako ne uspijete kako ste zamislili, analizirajte i učite iz svojih grešaka, revidirajte svoje ciljeve i tako usavršavajte svoj krug uspjeha!