Depresivnost
U bilo kojem trenutku 15 – 20 % odraslih osoba pati od značajne količine depresivne simptomatologije.
Često se događa uslijed nekih nepovoljnih životnih okolnosti, kao što je nedavni negativni životni događaj, kritičan ili neprijateljski raspoložen bračni partner, pomanjkanje bliskog povjerljivog odnosa, pomanjkanje prikladne socijalne podrške i dugotrajno pomanjkanje samopoštovanje. Međutim, na nju mogu utjecati i neke druge varijable kao što je poremećaj u funkcioniranju neurotransmitera, obiteljska povijest depresije ili alkoholizma, rani gubitak roditelja ili zanemarivanje tijekom djetinjstva.
Simptomi depresije mogu varirati od blage do teške i mogu uključivati:
- osjećaj tuge ili depresivno raspoloženje
- gubitak interesa ili užitka u nekad uživanim aktivnostima
- promjene u apetitu – gubitak težine ili dobitak bez veze s prehranom i dijetom
- problemi sa spavanjem ili previše spavanja
- gubitak energije ili povećan umor
- povećanje besciljne tjelesne aktivnosti (npr. nemogućnost mirnog sjedenja, koračanja, rukovanja) ili usporenih pokreta ili govora (ove radnje moraju biti dovoljno ozbiljne da bi ih drugi mogli promatrati)
- osjećaj bezvrijednosti ili krivnje
- poteškoće u razmišljanju, koncentraciji ili donošenju odluka
- misli o smrti ili samoubojstvu.
Simptomi moraju trajati najmanje dva tjedna i moraju predstavljati promjenu vaše prethodne razine funkcioniranja za dijagnozu depresije.
Tretman depresivnosti
KBT tretman uključuje oko dvadeset jednosatnih terapijskih susreta, koje se u prva tri – četiri tjedna održavaju dva puta tjedno, a nakon toga jedno tjedno. S klijentom se postavljaju ciljevi tretmana te se pristupa edukaciji klijenta o tretmanu te samoj depresiji. U rad se uvode kognitivne tehnike koje se odnose na hvatanje misli koje održavaju depresivnu simptomatologiju, te se poseban naglasak stavlja na razumijevanje klijenata o greškama u mišljenju. Primjerice, depresivni klijenti češće imaju veću usmjerenost na negativna očekivanja, i od sebe i od drugih, te su na taj način skloniji koristiti mentalni filter koji zanemaruje pozitivne činjenice i ishode neke situacije.
Uz to, aktivno se radi na bihevioralnoj aktivaciji, klijent prati svoja raspoloženja i ponašanja te planira povećanje aktivnosti u narednim susretima. Dodatno, klijenta se upućuje na tehnike mindfulnessa koje su se pokazale kao iznimno korisne u tretmanu depresije. Mindfulness iliti puna svjesnost jest svjesnost koja nastaje kroz obraćanje pozornosti na poseban način: namjerno, svjesno, u sadašnjem trenutku, otvorenog uma, bez prosuđivanja. Kultiviranjem usredotočene svjesnosti otkrivamo kako živjeti u sadašnjem trenutku umjesto uobičajenog ruminiranja o prošlosti i brige o budućnosti.
Učinkovitost KBT-a u tretmanu depresivnosti
KBT jedna je od psiholoških intervencija utemeljenih na dokazima za liječenje nekoliko psihijatrijskih poremećaja poput depresije, anksioznih poremećaja, somatoformnog poremećaja i poremećaja upotrebe supstanci. Proveden je veliki broj istraživanja koja su pokazala djelotvornost KBT-a u depresivnim poremećajima. Metaanaliza 115 studija pokazala je da je KBT učinkovita strategija liječenja depresije, a kombinirano liječenje farmakoterapijom znatno je učinkovitije od same farmakoterapije. Dokazi, također, sugeriraju da je stopa recidiva bolesnika liječenih KBT-om niža u odnosu na pacijente liječene samo farmakoterapijom. Metaanaliza je postupak koji kombinira i uspoređuje veći broj nalaza nekoliko studija koje se bave sličnim pretpostavkama istraživanja.
