Osnovne psihološke potrebe

Za Kauch napisala Ivana Car, mag. psih.

Ljudske potrebe bi bila stanja unutar osobe koja su ključna i neophodna za život, razvoj i dobrobit. Možemo ih ugrubo podijeliti na fiziološke i psihološke potrebe. Svatko od nas već ima jasnu ideju na što bi se odnosile fiziološke potrebe i to su žeđ, glad, seks, spavanje i drugo. One uključuju biološke sustave, poput hormonskih i organskih sustava i javljaju se periodično. Možemo osjećati njihov porast pa pad, opet porast pa pad i tako u krug. Osim njih, osjećamo i psihološke potrebe pa pogledajmo o čemu je riječ.

Psihološke potrebe možemo razdijeliti na prirođene psihološke potrebe i stečene društvene potrebe. Prirođene psihološke potrebe nazivamo i osnovnim psihološkim potrebama. Osnovne bi u ovom slučaju značilo da se one javljaju kod svih ljudi, neovisno o osobinama ličnosti i osobnim iskustvima. Uz to, one su redovito prisutne. Ne javljaju se periodično poput poput fizioloških potreba, već su u određenoj mjeri stalno prisutne u našoj svijesti. To su potreba za autonomijom, potreba za postignućem i potreba za povezanosti

Potreba za autonomijom – Potreba za autonomijom ili samoodređenjem se odnosi na potrebu da samostalno donosimo svoje izbore. Ona je ispunjena kada nešto možemo prilagoditi po svome, kada imamo osjećaj da smo donijeli odluku koja je u skladu s našim željama i kada nešto možemo urediti kako se nama sviđa. Drugim riječima, ovu potrebu zadovoljavamo kada imamo slobodu.

Potreba za kompetencijom – Ova potreba odnosi se na doživljaj uspjeha i kompetentnosti. Potreba za postignućem je zadovoljena kada nešto dobro napravimo, bilo to dobro odrađen posao, počišćena kuhinja ili svladana planinarska staza. Ova potreba nam je korisna jer nas doživljaj postignuća motivira da svladavamo različite izazove.

Potreba za povezanosti  – Potreba za povezanosti bila bi potreba za uspostavljanjem privrženosti s drugim ljudima. Kao ljudima nam je važno da u svom životu imamo druge s kojima možemo biti iskreni, osjećati bliskost i povezanost. Društveni odnosi su posebno zadovoljavajući kada imamo osjećaj da je drugoj osobi uistinu stalo do nas, da joj se sviđamo i da je druga osoba upoznala naše istinsko „ja“.

Uz ove, osnovne ili prirođene psihološke potrebe tu su i stečene društvene potrebe poput potreba za moći, postignućem i afilijacijom. One su u različitoj mjeri prisutne kod svakog pojedinca i u tom smislu nisu univerzalne već se kod svake osobe razvijaju ovisno o njezinim životnim iskustvima. Mogu se razvijati kroz vrijeme o čemu govori zanimljiv primjer da poduzetništvo može više promicati težnju za postignućem, u odnosu na neka druga zanimanja.

Važno je spomenuti i da psihološke potrebe igraju važnu ulogu u našoj motivaciji. Potiču nas da tražimo okolinu, i da se uključujemo u takvu okolinu, koja će najbolje zadovoljiti naše potrebe. Za zadovoljavanje ovih potreba postoje i prečaci. Konkretniji primjer bio bi igranje video igara gdje zadovoljavamo potrebu za postignućem kada na primjer, dobijemo novčiće, potrebu za afilijacijom kad imamo priliku čavrljati sa svojim suigračima i potrebu za autonomijom kada imamo priliku urediti izgled svog lika. Dobro je imati na umu i tražiti konstruktivnije načine za zadovoljavanje ovih potreba i tako razvijati odnose uživo, imati osjećaj kompetentnosti kroz aktivnosti koje doprinose zajednici i autonomije kroz samostalno donošenje relevantnih životnih izbora.

Ako Vas zanima više o ovoj temi, javite nam se na kauch@kauch.hr