Stres i kako si pomoći

U zadnje vrijeme, situacija u svijetu nam donosi različite neizvjesne i stresne događaje. Uz uobičajene životne stresore na poslu, u odnosima i privatnom životu, sada se pokušavamo nositi i sa stresorima koji ugrožavaju naše osjećaje sigurnosti i mira. To je nova situacija koja zahtijeva našu prilagodbu i sasvim je uobičajeno da uz to osjećamo i različite neugodne emocije poput frustracije, bespomoćnosti i uznemirenosti.

U mnogim vijestima smo već čuli da je dobro ograničiti vrijeme čitanja medijskih sadržaja da bismo si pomogli u ovoj situaciji, a sada ćemo ukratko objasniti i mehanizam u podlozi toga i definirati širi okvir u kojem se općenito odvijaju naše reakcije.

Riječ je o međudjelovanju misli (1), fizioloških reakcija (2), emocija (3) i ponašanja (4). Sva ova četiri elementa su povezana i imaju utjecaj jedan na drugoga.
Zamislit ćemo to kroz primjer čitanja medijskih sadržaja. Prilikom čitanja, kroz glavu nam prolaze različite misli (1) poput Ovo neće dobro završiti. Gotovi smo. Izgubit ću sve što volim. Takav misaoni tijek djeluje na fiziološke reakcije (2) pa možemo početi osjećati pritisak u ramenima, stiskanje u trbuhu i lupanje srca. To mogu pratiti i emocije (3) neugode, neizvjesnosti, straha i ljutnje. I sve se odražava na naše ponašanje (4) pa se možemo početi meškoljiiti, gristi nokte ili lupkati prstima.

U ovom primjeru vidimo kako misli daju gorivo neugodnim emocijama, što se odražava na fiziološke reakcije i na ponašanje. Važno je napomenuti i da to nije jedini smjer kretanja reakcija. One su sve međusobno povezane i jedne mogu djelovati na druge, recimo nakon što odemo u šetnju ili odradimo trening (ponašanje) počnemo se osjećati bolje i zadovoljnije (emocije).

Kada poznajemo ovaj mehanizam, možemo ga iskoristiti i za poticanje ugodnih emocionalnih stanja.

Na primjer, možemo nazvati osobu koju volimo ili dogovoriti druženje (4). To može potaknuti naše osjećaje (3) voljenosti, ugode i zadovoljstva. Tijelo (2) će se vjerojatno opustiti, uravnotežiti puls, opustiti ramena, a vjerojatnije je i da ćemo misliti (1) pozitivnije misli.

Kada mislimo pozitivne misli, vjerojatnije je da ćemo se lakše prisjetiti i drugih pozitivnih misli, dobrih događaja i situacija. S druge strane, kada razmišljamo o negativnostima, lakše se dosjećamo drugih negativnih događaja i drugih izvora nezadovoljstva.

U redu je informirati se o događanjima, ali nakon 5-10 minuta čitanja, ključno je preusmjeriti misli na nove sadržaje. To mogu biti druge obveze i aktivnosti, ugodna sjećanja ili nešto što nam pruža ugodu i mir. To bi moglo djelovati tako da se počnemo ugodnije osjećati, da nam se tijelo opusti i da se ponašamo kao i inače.

Kada poznajemo ovaj obrazac, jasnije je zašto je važno ograničiti vrijeme čitanja medijskih sadržaja o različitim negativnostima. Čitanjem o negativnostima, misli su nam zaokupljene neugodnim sadržajem i to može djelovati i na naše tijelo, emocije i ponašanje, a s druge strane ionako je malo toga što možemo poduzeti. Većinom je riječ o situacijama koje su izvan naše kontrole. Ono što možemo učiniti kao svoj način prilagodbe jest odabrati mir. Mir na koji možemo utjecati, ostati mirne glave i biti izvor mira za druge.

Sasvim je razumljivo i da, unatoč tome što ovo znamo, i dalje osjećamo stres i uznemirenost. Naše reakcije su sasvim ljudske i važno je imati razumijevanja za sebe.

Ako Vas zanima više o ovoj temi, slobodno nam se obratite na kauch@kauch.hr.